Što se dogodilo s bijelim divljakom? (NOVO!)
Garde Francois
Kategorija: KNJIŽEVNOST > Proza
Format: 20x14 cm

Uvez: Meki uvez

Izdanje: Godina: 2014

Stranica: 271

Cijena: 79,00 kn

Komentar:
Avanturistički roman o mladom francuskom mornaru koji se izgubio na australskoj obali sredinom 19. stoljeća i osamnaest godina živio s australskim domicilnim stanovništvom zaboravivši pri tome i materinski francuski jezik i zapadnjačke životne običaje, uzbudljivi je sadržaj romana “Što se dogodilo s bijelim divljakom”. Autor romana koji je osvojio Goncourtovu nagradu za prvi roman francuski je sudac François Garde, koji je kao službenik francuske države službovao u francuskim prekomorskim posjedima. Tamo se zaljubio u ocean, a valjda i u slobodu. Pa je svoj literarni prvijenac prožeo snažnim osjećajima i prema oceanu i prema slobodi. Roman je objavila uskrsnula naklada Ceres, a s francuskog prevela Nikica Rilović.

Radnja romana doista jest nevjerojatna, premda je u svojim osnovama istinita. Francuski mornar Narcisse Pelletier stvarni je lik, a Garde je svoj roman obogatio likom francuskog znanstvenika Octavea Vallobrunea, zaljubljenika u geografiju, ali i u antropologiju (čak je izmislio i posebnu znanstvenu disciplinu adamologiju) koji se cijelim svojim imetkom i žarom založio za nesretnog Francuza koji je među Aboridžinima zasnovao i obitelj s dvoje djece, da bi se kao “divljak” vratio u civilizaciju, susreo se s francuskom caricom i naposljetku dobio i državni posao, totalno simbolično, na usamljenom svjetioniku. U romanu autor linearno priča dvije priče. Jedna je mornarova i prepuna je iskrenih, gotovo toplih i uglavnom idiličnih sjećanja na boravak s australskim plemenom. Druga je rezervirana za precizno pisana pisma koja znanstvenik šalje predsjedniku Kraljevske geografske akademije izvještavajući ga o događajima u vezi s tajnovitim mornarom. U prvoj priči autor nam dočarava elementarne običaje australskog plemena, a u drugoj običaje uškopljene zapadne civilizacije, pa čitatelj sam može prosuditi koji mu se običaji više sviđaju i koji su moralniji, civiliziraniji, prirodniji, utemeljeniji, pravedniji...