Antikvarijat, knjige, gramofonske ploče, udžbenici, polovne knjige

Povijest knjige

Aleksandar Stipčević

Stanje: Rabljeno

Uvez: Tvrdi

Format: 24x17

Izdavač: Matica Hrvatska Zagreb

matica hrvatske logo

Godina: 1985.

Stranica: 561

Jezik: Hrvatski

Rabljeno stanje

Cijena: 119,00 kn

Opis:

Povijest knjige, temeljna knjiga hrvatskoga knjižničarstva i bibliologije objavljena je prvi put 1985. u izdanju Nakladnoga zavoda Matice hrvatske. Brojne generacije hrvatskih znanstvenika, bibliofila, studenata i čitatelja svoje znanje o povijesti knjige i razvoju tiskarstva zahvaljuju upravo ovome djelu koje je u proteklih dvadeset godina imalo velikog utjecaja u hrvatskoj knjižnoj i općoj kulturi. Sada je to djelo – nadopunjeno i prošireno – ponovno otisnuto u još ljepšem izdanju, u odličnoj likovnoj i grafičkoj opremi.

Prema riječima stručnjaka, Stipčevićeva je knjiga osnova “svakom promišljanju vanjskih okvira pismovnosti, nezamjenjiv oslonac i u grananju znanstvenog istraživanja (grafolingvističkog, palografskog, kodifikološkog, bibliološkog, kulturološkog…) i u organiziranju srednjoškolske i sveučilišne nastave. Premda se može doimati provincijalnom prosudbom, valja nedvosmisleno reći: ovako opsežnom i temeljitom knjigom posvećenom knjizi ne može se pohvaliti danas ni svaka europska litetratura” (Mateo Žagar, Vijenac, br. 323-325).

Priča o knjizi počinje u bogatoj ravnici u južnom dijelu Mezopotamije, gdje su Sumerani, jedan od najtajanstvenijih naroda u povijesti čovječanstva, stvorili izvanredno visoku civilizaciju. Sudbina ovog naroda zaista je po mnogočemu jedinstvena. Do dana današnjeg, unatoč vrlo opsežnim arheološkim iskopavanjima i intenzivnim proučavanjima ostataka njihove materijalne i duhovne kulture, nije se uspjelo otkriti njihovo podrijetlo, a ni rasa kojoj su pripadali. Pretpostavlja se da su se u drugoj polovici 5. tisućljeća pr. Krista (a po nekim istraživačima i nešto ranije), spustili sa sjevera, možda s područja Kaspijskoga mora, i zauzeli južni dio plodne doline između rijeka Tigrisa i Eufrata. Već nekoliko stoljeća nakon dolaska razvili su briljantnu civilizaciju, na kojoj će se napajati sve kasnije velike civilizacije što će se razviti na Srednjem istoku. Izgubivši političku samostalnost potkraj 3. tisućljeća Sumerani će uskoro nestati s povijesne pozornice. Njihovi nasljednici na tom prostoru — Akađani, Babilonci, Asirci i drugi narodi — preuzeli su i dalje razvili velik dio stečevina njihove civilizacije, pa će kasniji naraštaji pripisivati njima, a ne Sumeranima, dostignuća na polju znanosti, državne organizacije, književnosti itd. Samo ime Sumerana utonut će u zaborav i neće se više spominjati sve dok pred zapanjenim arheolozima 19. stoljeća ne počnu izlaziti na svjetlo dana sumerski gradovi, sustavi za navodnjavanje, ogromni hramovi i tisuće glinenih pločica ispisanih slikovnim i klinastim pismom. Danas o Sumeranima znamo vrlo mnogo. Znanost im je vratila sve primate koji su se stoljećima pripisivali drugima, a medu te primate, koji ovom prastarom narodu osiguravaju počasno mjesto u povijesti svjetske kulture, spadaju pismo, knjiga i knjižnice….