Opis:

Ova knjiga naslova Atlas vukovarskog vlastelinstva iz 1733. godine donosi do sada nepoznatu dokumentarnu i kartografsku građu za vukovarsko vlastelinstvo, odnosno, grad Vukovar i njegovu okolicu u prvoj pol. 18. st. Formiranje vukovarskog vlastelinstva bilo je dijelom šireg procesa nastajanja vlastelinstava u krajevima oslobođenim od turske vlasti, započetog već prije završetka Velikog bečkog rata 1699. god. i vođenog od strane bečkog dvora, koji je u novooslobođenim krajevima nametnuo svoju vojnu i civilnu upravu. Vukovar i okolica našli su se tako poslije oslobođenja (1687.) pod upravom Dvorske komore u Beču, odnosno Komorske inspekcije u Osijeku. Vukovar i okolna naselja komorsko su dobro do 1728. god. kada ih car Karlo VI daje u zamjenu za jedno vlastelinstvo u Ugarskoj grofu i barunu od Greillensteina, Johannu Ferdinandu von Küffsteinu koji je između ostalog bio austrijski vicekancelar, upravitelj dvorske riznice, a od 1746. do 1749. god. namjesnik Donje Austrije. Tako grof Küffstein postaje prvi vlasnik vukovarskog vlastelinstva. Vlastelinstvo ostaje u posjedu grofa Küffsteina do 1936. god. kada ga prodaje izbornom knezu i nadbiskupu Mainza grofu Philippu Karlu Eltzu. U rukama obitelj Eltz vlastelinstvo će ostati skroz do 1945. godine. Građa koju ovdje objavljujemo potječe iz Küffsteinovog vremena, a riječ je o do sada nedostajućim kartografskim izvorima za to razdoblje. Ovdje su to planovi svakog naselja iz 1733. god. uvezani u knjigu (atlas), te njihova popratna pisana dokumentacija. Atlas se čuva u Muzeja Slavonije, gdje je stigao po završetku Drugog svjetskog rata zahvaljujući radu Komisije novih vlasti, koja je imala zadatak prikupiti, popisati i sabrati na jednom mjestu sve predmete od kulturne i povijesne vrijednosti koji su se nalazili u nacionaliziranim kućama, dvorcima i drugim postojećim lokacijama. Njegova velika važnost u ranijem vremenu vidljiva je iz smještaja u jednoj od prostorija vukovarskog dvorca, zajedno s najdragocjenijim dokumentima. Stjecajem okolnosti nitko se do danas nije ozbiljno pozabavio ovim Atlasom koji za stručnjake raznih struka, a prije svega povjesničare ima izuzetnu vrijednost kao najstariji i uz to najcjelovitiji kartografski izvor za povijest vukovarskog vlastelinstva. Najstarija sačuvana karta vlastelinstva do sada, potjecala je iz 1755. god. Knjiga koja ide uz Atlas čuva se u vukovarskom Muzeju, a predstavlja popratnu pisanu dokumentaciju Atlasa s kojim zbog detaljnosti uvida u prostor vukovarskog vlastelinstva predstavlja preteču katastra. Uvođenje ovakve evidencije na vukovarskom vlastelinstvu imalo je svrhu utvrđivanja posjedovnog stanja i učinkovitijeg korištenja zemljišta. Planovi vlastelinstava kontinentalnog dijela Hrvatske iz prve pol. 18. st. vrlo su rijetki, dok atlas jednog vlastelinstva, osim ovog vukovarskog ne postoji, no, ovakav atlas bio je prilična rijetkost i u okvirima ondašnje Habsburške monarhije. Za grofa Küffsteina cijeli posao mjerenja i crtanja napravio je carski akademski inženjer Johann Philipp Frast. Atlas sadrži unikatne rukom crtane planove 35 naselja Vukovarskog vlastelinstva. Atlas i njegova popratna dokumentacija imali su dugo svoju upotrebnu vrijednost, a korišten je i od strane kasnijih vlastelinskih mjernika kao predmet proučavanja zanatskih vještina i majstorstva, koje nitko kasnije ; do kraja tzv. barokne kartografije, nije dosegnuo.