Kategorija: Knjige

Kraći roman (ili dulja novela) Ja sam legenda (I Am Legend) američkog pisca Richarda Mathesona (1926. – 2013.) jedan je od utjecajnijih u bogatoj i razgranatoj povijesti znanstvene fantastike i horora. Objavljen je 1954., dakle u tzv. „zlatnom“ ili klasičnom dobu znanstvene fantastike, a osim što je u narednim desetljećima čak triput ekraniziran, presudno je […]

U bogatom proznom opusu Miroslava Krleže nalazimo svega tri knjige novela. Od njih je zasigurno najmanje poznata knjiga proznih zapisa o Glembajevima, koja skupa sa znatno čitanijom i poznatijom dramskom trilogijom (Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda) čini znameniti glembajevski ciklus. Tome je vjerojatno tako jer proze o Glembajevima sam Krleža nikada nije objavio kao […]

Krležina drama Galicija objavljena je prvi put u zagrebačkom časopisu Kritika 1922. godine, i s dramama Golgota (1922.) i Vučjak (1923.) čini svojevrsnu (domobransku, političku, antiratnu) trilogiju, etapu prelaska iz mladenačkih ekspresionističkih Legendi pisanih prije 1920. godine (s izuzetkom Adama i Eve iz 1922.) i kasnijeg prozno-dramskog ciklusa o Glembajevima (1926. – 1930.). Pritom je […]

Podravski motivi Krste Hegedušića likovna su mapa objavljena u zagrebačkoj nakladi Minerva 1933. godine. Identičan pretisak objavila je naklada Liber 1971. godine. Likovna mapa sadržavala je 34 Hegedušićeva crteža s motivima iz života podravskih seljaka, ali prije svega postala je znamenita po čuvenom predgovoru koji je za tu prigodu napisao Miroslav Krleža. No tekst je […]

Odmah po objavljivanju, godine 1989., roman Hyperion američkog pisca i profesora književnosti Dana Simmonsa (1948.) stekao je svjetsku slavu i status jednog od najboljih i najintrigantnijih znanstveno fantastičnih romana u povijesti žanra. Bio je to prvi roman iz ciklusa koji će kasnije postati poznat kao Hyperion Cantos, a koji će sadržavati još tri romana (Pad […]

Poznat je komentar koji se pripisuje Sokratu: »Mladi danas vole luksuz. Ne znaju se ponašati, preziru autoritet, ne poštuju starije i zabavljaju se umjesto da rade.« Bit će da su to ona plemenita stara vremena u kojima se »znao neki red«. Ili su naši roditelji mislili na još starija? A netko drugi, komu se baš […]

Uveliko je točna tvrdnja da je knjiga uvijek pametnija od autora, ali kada je riječ o analitičkom iščitavanju slojevitih značenja u filmovima i ostalim popkulturnim proizvodima, onda se danas već na prvi pogled može generalno ocijeniti kako se gomila produkcije takvog tipa kvantitativno nakupila do krajnje pretjeranosti, dok se kvalitativno razvila u karikaturalno precjenjivanje. Dok […]

Sredovječni Britanac na You Tubeu vodi popularan vlogerski kanal Bald and Bankrupt, na kojem, za razliku od onih ‘tjubera’ koji se poput neurotičnih majmunčića krevelje za komad tinejdžerske banana-pažnje, nudi snimke svojih tumaranja svijetom po informativnosti ne mnogo udaljene od profesionalnih putopisa kakve je u nas donedavno snimao Goran Milić. Budući da je bio oženjen […]

Scenaristički timovi američke kulturne industrije uspijevaju nam izrazitom hiperproduktivnošću isporučivati naširoko oduševljavajuće popkulturne proizvode u velikoj mjeri i zato što se te njihove slavne serije i ostali maskulturni projekti porađaju na svim onim njihovim brainstorming seansama, workshopovima i sličnim hubovima na kojima se naoštrena pera gurne niz prazan papir inicijalnim pitanjem what if.  Na takvim […]

Šezdeset i tri godine trebale su proći da prvo hrvatsko izdanje napokon dočeka briljantni roman Koža talijanskog novinara i književnika Curzija Malapartea (1898. – 1957.). Njegovo remek djelo Kaputt, pak, prevođeno je samo na srpski jezik i mada je riječ o genijalnom romanu, do danas se nije pojavilo hrvatsko izdanje. Razlozi tome mogu biti razni […]

Monumentalna knjiga Treći Reich povjesničara Michaela Burleigha, premda epski raspisana na gotovo 1200 stranica, ima na koricama vrlo kratak i prilično odvažan podnaslov: Nova povijest, prije svega zato što je marketinški pametnije zaintrigirati potencijalnog čitatelja takvom formulacijom, nego li podnaslovom koji bi glasio „još jedna povijest o nacističkoj Njemačkoj“. Šalu na stranu, jer pitanje je […]

Znamenita (i uzgredna) Krležina ocjena iz jednoga eseja objavljenog u časopisu „Književna republika“ (1924.), o Ivanu Kozarcu (1885. – 1910.) kao ponajboljem hrvatskom piscu na početku dvadesetog stoljeća, kroz stotinu je godina rado citirana, ponekad i osporavana, mada su opširnije o Kozarčevu djelu pisali i drugi velikani naše književnosti, poput Matoša i I. G. Kovačića. […]