Antikvarijat, knjige, gramofonske ploče, udžbenici, polovne knjige

Filozofija simboličkih oblika

Prvi deo

Ernst Cassirer, Autor

Filozofija simboličkih oblika

Prvi deo

Ernst Cassirer, Autor

Stanje: Rabljeno

Uvez: Meki

Format: 19x12

Izdavač: Novi Sad

Godina: 1985.

Stranica: 245

Jezik: Srpski

Rabljeno stanje

Cijena u knjižari: 150,00 kn

Cijena: 59,00 kn

Opis:

»Filozofija simboličkih formi« novokantovca Ernsta Cassirera pretpostavka je suvremenog razmišljanja o problemima znakovnih i simboličkih sustava, te odatle i aktualnih određenja umjetnosti semantičkog, semiotičkog i informacijskog pravca u estetici. Do problema simbola Cassirer dolazi pošavši od novokantovske zaokupljenosti problemom spoznaje. Način na koji čovjek spoznaje stvarnost, način na koji stvarnost za čovjeka postaje je simbolička transformacija. Nastankom simbola kaos impresija pretvara se u sferu značenja. Simbolička transformacija znači transcendiranje stvarnosti kao gotove, dane, uspostavljanje čovjekova svijeta. Univerzum simboličkih oblika, univerzum kulture jedina je mogućnost čovjekove samorealizacije. Kritika uma tako za Cassirera postaje kritika kulture, a tradicionalno određenje čovjeka kao animal, rationale on mijenja u animal symbolicum. Upotreba simbola specifična je diferencija čovjeka. Dok životinja reagira na znakove kao neodvojive dijelove specifične situacije, čovjek upotrebljava simbole kao univerzalno primjenjive. Neposrednost prirodnog postojanja zamijenjena je kvalitativno različitim, simbolima posredovanim svijetom. Povijest kulture za Cassirera je povijest sve složenijeg posredovanja. Nerazlučeno jedinstvo mitske svijesti rastvara se diferencijacijom i analitičnošću znanstvene svijesti. Doživljaj neposredne »složnosti života« zamjenjuje razumijevanje posredovano različitim sustavima simbola. Simbolički oblici, koje mitsko mišljenje smatra samom stvarnošću, postaju svjesni sebe kao slobodne duhovne aktivnosti. Umjetnost ima specifičan položaj između mitskog i znanstvenog nazora na svijet. Ona se razlikuje od čiste neposrednosti mita i čiste posrednosti diskurzivnog mišljenja. U umjetničkom djelu realizirana je neposrednost mitskog doživljaja, njegov intenzitet, njegova fasoiniranost pojedinačnim, ali na jedan posredan način. Umjetnost ne reducira stvarnost kao znanost, ona nam, kao i mit, predočuje bogatstvo i raznolikost konkretnih oblika, ali, za razliku od mita, ona je svjesna sebe kao privida. Umjetnost je specifična vrsta simboličkog oblikovanja sa svojom specifičnom unutarnjom strukturom i oblikovnim principima. Ona nije ni čista impresija, ni čista ekspresija, već objektivirana spoznaja oblika. Objektivacija se ne zbiva samo u materijalnom mediju, već u oblicima, u strukturi djela. Osnovni moment umjetnosti je moment forme. Predmet umjetnosti su osnovni strukturalni elementi našeg iskustva. Umjetnik je otkrivač oblika stvarnosti, sudionik u konstrukciji ljudskog svijeta.