Opis:

Naslov je iznutra kao nov, izvana se vidi da je prijašnjem vlasniku hrbat malo napukao, no vrlo je uredno zalijepljen.

Nova Waldeyerova anatomija čovjeka isrcpan je i dobro ilustriran udžbenik, utemeljen na najnovijim spoznajama. U detaljnom pojmovniku prikazani su svi anatomski i klinički stručni izrazi iz knjige kao i njihovo jezično porijeklo, čime su pojašnjeni i neobični nazivi (primjerice musculus gastrocnemius – trbušasti mišić lista), a pojedini latinsko-grčki izrazi reducirani su do jednostavnih izričaja.

U novome izdanju autorima je stalo da prikažu doprinos anatomije biokemiji i fiziologiji te, posebice, klinici i time unaprijede integraciju pretklinike u kliniku, što, uostalom, novi curriculum i zahtijeva.

Ovo je prvo hrvatsko izdanje 17. njemačkog prerađenog izdanja (2003.), jednog od najpoznatijih svjetskih udžbenika anatomije. Knjiga sadrži 883 slikovnih prikaza i 45 tablica, a urednik hrvatskog izdanja je Ivan Vinter.

***

Bečki anatom Josef Hyrtl (1811.-1894.) u knjizi Lehrbuch der Anatomie spomenuo je (citirano iz 9. izdanja, godine 1866.) Paawov udžbenik iz 1615. godine i primijetio: “Ne bih ga spominjao da mi nije bio toliko zabavan, što se za anatomske tekstove tek rijetko može reći, čije je isključivo pravo: biti dosadan, a svaki redak tvrd i krut”. Urednici su ovo upozorenje starog majstora Hyrtla uzeli k srcu.

Za ovo 17. njemačko izdanje novi su autorski timovi sva poglavlja iznova obradili i najvećim dijelom iznova napisali. Novi Waldeyer trebao bi osim isrcpnog i dobro ilustriranog udžbenika – a sad prilagođenog najnovijim spoznajama – biti i štivo u kojemu se mogu skrivati osobna stajališta autora, kao i omogućiti da se između redaka mogu iščitati i druge poruke. Novom obradom poglavlja i uključivanjem novih tema, koje nisu uobičajene u anatomskim udžbenicima, željeli smo stvoriti nov vrijedan udžbenik razumljiv početnicima, ali koji zahtijeva i potiče daljnja promišljanja svakog čitatelja. Posebice smo uložili trud kako bismo jasnom podjelom udžbenika stvorili crvenu nit vodilju, da bi knjiga bila što pristupačnija učenju.

U podrobnu pojmovniku prikazani su svi anatomski i klinički stručni izrazi iz knjige kao i njihovo jezično podrijetlo, čime su pojašnjeni i neobični nazivi (primjerice, musculus gastrocnemius – trbušasti mišić lista), a pojedini latinsko-grčki izrazi reducirani su do jednostavnih izričaja.

Studenti si prilikom čitanja udžbenika postavljaju pitanje: Što od ovoga moram znati na ispitu? Ovaj je udžbenik zasigurno opsežniji jer sadržava više nego tek ispitno gradivo potrebno za središnji pismeni ispit ili gradivo čije se poznavanje na usmenom i praktičnom dijelu ispita očekuje od studenata; zamišljen je i kao podsjetnik za kliničke semestre i liječničku svakodnevicu. Pri tome se, razumljivo, uzeo u obzir katalog znanja. U novome izdanju nastojali smo pridonijeti prikazivanju doprinosa anatomije biokemiji i fiziologiji te, posebice, klinici i time unaprijediti integraciju pretklinike u kliniku što, uostalom, novi curriculum i zahtijeva.

Čak i opsežan udžbenik ne treba niti može zamijeniti predavanja; niti može razgraničiti temeljna i ekspertna, specijalizirana saznanja, već mu je uloga prikazati sadašnje znanje i stajališta. Na samome je korisniku odabir želi li iz njega izvući sažetak za ispit ili rabiti ga kao temelj daljnjega specijaliziranja za pojedina pitanja.

U znanstvenomu se smislu anatomija oduvijek smatrala prirodoslovnom disciplinom; iz njezinih poučavanja kao teorijskog i praktičnog uvoda u medicinu i liječnički posao, što posebice postaje vidljivim studentima tijekom sekcije (razudbe), proizlazi nužan i važan odnos prema donaciji tijela te darivateljima. Ni znanstvenicima niti studentima rad na tijelima ne smije biti tek puki rad na mrtvoj materiji. Stoga smo u ovoj knjizi naveli i misli, očekivanja i strahove studenata u dvorani za razudbu.

(iz Proslova njemačkom izdanju)