Opis:

Sin Aleksandra, šum. kontrolora banskih imov. općina. U Zagrebu je 1901. završio gimnaziju, a potom 1904. i šumarske znanosti na Šumarskoj akademiji pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na tom je fakultetu 1907. diplomirao prirodne znanosti i iste godine doktorirao s temom “O diferencijaciji ekstremiteta za gibanje u Coleoptera”, morfološkobiološka studija.
Od 1907. bio je u šum. službi u Osijeku, Slatini i Pakracu. Kao ravnatelj Šum. ravnateljstva Vlastelinstva Pakrac-Buč-Kamenska, god. 1921. imenovan je redovitim profesorom Gospodarsko-šum. fakulteta u Zagrebu i na toj dužnosti ostaje do 31.12.1956., uz prekid od 1941 do 1945. zbog političkog umirovljenja. Predavao je Uporabu šuma sa trgovinom i industrijom drveta (od 1948. Iskorišćivanje šuma i tehnologiju drveta), zatim Šumarsku politiku i upravu šuma (1921.-1948.), te Zaštitu šuma (1921.-1928.), (tada Obrana šuma). Škol. god. 1933.-34. i 1948.-49. bio je dekan Poljoprivredno-šum. fakulteta. Za člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 12. lipnja 1948. godine.
Razvio je plodnu znanstvenoistraživačku, pedagošku i stručnu aktivnost. Osnovao je Zavod za uporabu šuma (1922.) u kome organizira, održava i unapređuje nastavu i znanstveni rad iz znanosti o uporabi šuma s industrijom i trgovinom drva, koja je ispitivala, izgrađivala i utvrđivala osnovna načela postupanja pri iskorišćivanju šuma, prerađivanju, trgovanju i upotrebi šum. proizvoda. Time je stvarao uvjete i podlogu za buduću znanstvenu samostalnost i izdvajanje znanstvenih disciplina: iskorišćivanje šuma, znanost o drvu, tehnologija ma sivnog drva, tehnologija furnira i ploča, hidrotermička obrada drva, proizvodnja namještaja, specijalni proizvodi od drva i trgovina drvom. Istodobno osposobljavao je za njih potrebne kadrove, koji će moći nastaviti njegovu sveukupnu aktivnost.
Na području Znanosti o drvu prof. dr. A. Ugrenović prvi je u nas postavio temelje i angažirao se na znanstvenom istraživanju svojstava drva. Osnovao je i opremio laboratorij za ispitivanje svojstava drva i izradio “Instrukcije za naučno istraživanje tehničkih svojstava drva”. Te su instrukcije, poslije, postale osnova za izradu JUS-a za ispitivanje drva. Smatrao je da su tehnička svojstva drva važan činilac vrijednosti drva i da je cilj šum. gospodarenja produciranje što vrednijih drvnih masa. U tom je smislu usmjerio svoja istraživanja tehn. svojstava drva u radovima o specifičnoj težini i količini sirove smole, metodici istraživanja kakvoće drva, u istraživanjima o tehničkim svojstvima smrekovine i o čvrstoći cijepanja, pri čemu je oblik uzorka za ispitivanje poznat u svijetu kao “Ugrenovićeva proba” i prihvaćen u JUS-u za ispitivanje čvrstoće cijepanja.
Svoja gledanja na drvo kao lignum i drvo kao arbor (phyton) A. Ugrenović je iznio u JAZU 1951. u svojim predavanjima Šuma u svjetlu nauke, Drvo za rezonanciju od Stradivarija do danas i Arhitektonika živog stabla. Materiju nauke o drvu, koja se odnosi na tehnička svojstva i greške drva, objavio je u knjizi Tehnologija drveta (1932) i u II. izd. 1950, uz suradnju prof. dr I. Horvata. Knjiga tiskana 1932. godine prva je u Europi u kojoj se specijalizirano obrađuje ta materija. Izabran i za profesora predmeta Šumarska politika i uprava šuma, pisao je i o toj materiji u knjigama Šumarsko-politička osnovica zakona o šumama (1923), Zakoni i propisi o šumama i pilanama (1930), Zakon o šumama, samostalni projekt (1923), kao i u više kraćih napisa s tog područja.
Predstavljao je šumarsku i drvnotehnološku znanost naše zemlje na konferencijama i kongresima: Marseille (1922.), Paris (1923., 1931.), Firenza (1924.), Grenoble (1925.), Rim (1926., 1934.), Nancy (1932.), Budimpešta (1936.), Berlin (1937.), Helsinki (1938.) i Nica (1957.). Na tim je skupovima sudjelovao referatima koji u njegovoj bibliografiji čine značajne priloge šumarskoj i drvnotehnološkoj znanosti prezentirane na međunarodnoj razini.
Bibliografija njegovih radova vrlo je bogata i opsežna: obuhvaća 36 znanstvenih radova, 13 udžbenika i priručnika, 58 stručnih radova te brojne prikaze, stručnoinformativne radove i popularne članke. Većinom su to radovi iz područja iskorišćivanja šuma, znanosti o drvu i šum. politike i zakonodavstva.