Opis:

Monografija ‘Ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture: Vukovar – Lijeva Bara (X-XI. stoljeće)’ objavljena je kao šesta publikacija unutar izdanja Catalogi et Monographiae Arheološkog muzeja u Zagrebu (Musei Archaeologici Zagrebiensis Catalogi et Monographiae), u dva toma. Dr. sc. Željko Demo muzejski savjetnik i voditelj Srednjovjekovne zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu, autor je izložbe ‘Vukovar – Lijeva Bara: povijest jednog arheološkog nalazišta (tragovi, istraživanja, znamenja)’, postavljene početkom 1996. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, koja je, prema riječima Ante Rendića-Miočevića u Uvodnoj riječi Monografije, poslužila kao svojevrsna najava budućoj temeljitijoj znanstvenoj valorizaciji istraženog lokaliteta. Rezultati analize objavljeni su 2009. godine u ovoj opširnoj i detaljnoj publikaciji.

Prvi dio obuhvaća Uvodnu riječ te Predgovor i poglavlje Nalazište i iskopavanje ranosrednjovjekovnoga groblja te Katalog.

U Uvodnoj riječi Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, opisuje okolnosti koje su potaknule i omogućile predstavljanje prvih rezultata istraživanja arheološkog materijala s lokaliteta Lijeva Bara u Vukovaru. Izložba ovih nalaza, autora dr. sc. Željka Deme, postavljena je povodom 150. obiljetnice osnutka zagrebačkog Narodnog muzeja, ustanove iz koje je potekao današnji Arheološki muzej. Izložba je bila prilagođena širokom rasponu posjetitelja, a pratio ju je i iscrpan katalog. Slijedi kratak opis porijekla nalaza, prve valorizacije i početka arheoloških kampanja na ovom važnom lokalitetu. Istaknut je rad i autorov angažman na materijalu te realizacija Monografije u vidu zajedničkog truda autora, fotografa i suurednika, uz navođenje karakterisitka samog izdanja.

U Predgovoru autor opisuje dojam koji je na njega ostavio jedan zanimljiv nalaz. Istraživanje arheološkog materijala bjelobrdske kulture pronađenog na lokalitetu Lijeva Bara rezultiralo je postavljanjem ranije spomenute izložbe. Autor naglašava kako je

‘groblje na Lijevoj Bari, od trenutka kada su iskopavanja ondje završila pa sve do današnjih dana bilo i ostalo najvećim sustavno istraženim grobljem bjelobrdskog kulturnog kompleksa na sjeveru Hrvatske i jednim od najvećih dosad poznatih ranosrednjovjekovnih groblja u Hrvatskoj uopće.’

Nakon Popisa kratica slijedi prvo poglavlje s općenitim informacijama o nalazištu. Poglavlje je podijeljeno na pod-cjeline: Mjesto i položaj nalazišta, Povijest nalazišta i arheološka iskopavanja, Smještaj nalaza i dokumentacije te Literatura.