Opis:

U registru povijesnih putničkih agencija vjerojatno nema slavnije od putničke agencije Aleksandra Makedonskog. Njegov pohod Malom Azijom, Srednjom Azijom, Indijom i Egiptom (s paležom Persepolisa, klanjem slonova u Indiji i presijecanjem gordijskog čvora) možda je i prvo, organizirano kružno turističko putovanje.

Antički glamour putničke agencije Aleksandra Makedonskog je nenadmašiv. No kako su se mijenjala vremena tako su obogaćivale i ponude novih povijesnih putničkih agencija, uglavnom vojno-osvajačkog tipa. Križari su u svoje tri ture uveli ponudu vjerskog turizma; konkvistadori su u ponudu uveli i prekooceanske aranžmane; a u današnje globalizacijsko doba američki marinci svoju ponudu daju uz rječit turistički slogan: “prijavi se, i vidi svijet”.

U XX stoljeću najpoznatija putnička agencija bio je njemački Wehrmacht. U uniformi Kriegsmarine plovilo se sve do obala newyorškog Long Islanda, Afrički korpus pokrivao je Tunis, Libiju i Egipat, a u tenkovskim jedinicama moglo se doći do Kavkaza i Sankt Peterburga. Wehrmachtova evropska ponuda bila je gotovo savršena: Pariz, Rim, Amsterdam, Prag, Guernica, Kopenhagen, Oslo, Kreta, Korčula, britanski kanalski otoci; izvan ponude ostali su tek London i Moskva… No najveća povijesna putnička agencija ikada, ipak je bio Britanski imperij. U svoje naslavnije dane, kada sunce nikada nije zalazilo nad carstvom, Imperij se protezao od Australije, preko Indije i Kine, Sjeverne, Istočne i Južne Afrike, do Kariba i Amerike.

Ta najveća povijesna putnička agencija dala je i najpoznatijeg putnika: Sir Richarda Francisa Burtona, pustolova, oficira, diplomatu, špijuna, putopisca i prevoditelja. Burton je govorio 29 evropskih, azijskih i afričkih jezika, Zapad upoznao s “Kama sutrom” i “Pričama iz 1001 noći”, a jedno je vrijeme u Indiji živio sa čoporom pripitomljenih majmuna kako bi naučio i njihov jezik. Među prvim je bijelcima koji je ugledao vodenu masu jezera Tanganjika, prvi je nevjernik koji je službeno otišao na hadž u Meku i o tome napisao knjigu (najbolje se osjećao u islamu i muslimanskoj odjeći!), a jedno je vrijeme proveo i kao špijun u bordelu u Karachiju gdje su britanski oficiri imali običaj posjećivati mlade dječake… Zbog jedne od ove dvije avanture, hadža i špijuniranja, navodno se dao i obrezati, što je za odraslu osobu vrlo mučan i nezgodan zahvat.

Burton je bio utjelovljenje ne samo imperijalnog Zapada, već i današnjeg globalizacijskog Zapada u kojem je želja za eksploatacijom pomiješana sa željom za samorealizacijom i samospoznajom u nezapadnoj kulturi. Tamo gdje je bio on – u Indiji, Istočnoj Africi, Somaliji ili Meki – bilo je i mjesto dodira civilizacija, mjesto gdje se sokovi miješaju i zamućuju, gdje virus jedne civilizacije ulazi u drugu, i obrnuto…