Opis:

Društvene klase, ponajprije radništvo, koje su stvorile kritičnu političku masu potrebnu za nastanak zapadne demokracije, sada su na zalazu. U usponu je globalni kapital, potpuno pušten s lanca na neoliberalno brštenje po svijetu, okrupnjen fizički u multinacionalke, a financijski u umreženo svjetsko tržište novca. Maksimiziranje vrijednosti dionica je alfa i omega postojanja. Istodobno, u središnjicama političkih stranaka nastale su političke elite, više posvećene sebi i svojim vezama s krupnim kapitalom negoli ispunjavanju političkog programa koji se tiče običnih ljudi, birača. Oni, to “biračko tijelo”, političkoj eliti zapravo i ne treba, samo joj smeta, osim u onom jednom jedinom danu svake četvrte godine.

Takav politički sustav autor naziva postdemokracija.
Politička se scena po nekim obilježjima sada vraća u svijet s početka 20. stoljeća, kad je politika bila igra samo za elite. Ipak, Crouch napominje da postignuća demokracije i dalje ostaju istaknute vrijednosti civilizacije, koje nas moraju stalno podsjećati na potrebu za politički angažiranom javnošću.

Hoće li išta moći dovoljno pomutiti profitnu računicu svjetskog kapitala, pita se autor, tako da za pregovarački stol dovede njihove predstavnike, prisili ih da prekinu s ropskim radom djece i ostalim oblicima degradacije radne snage, sa zagađenjem planeta, s rasipnim korištenjem neobnovljivih izvora, s rastućim ekstremnim razlikama između bogatstva i siromaštva unutar država te između država? To su nezaobilazna pitanja u raspravi o zdravlju suvremene demokracije.

***

Profesor Colin Crouch (1944) započeo je svoj akademski rad 1972. kao predavač na Sveučilištu Bath, a sljedeće godine prelazi na Londonsku školu za ekonomske i političke znanosti gdje je bio docent i izvanredni predavač na odjelu sociologije do 1985. Od 1985 do 1994. bio je profesor na Trinity učilištu u Oxfordu te profesor sociologije na tamošnjem Sveučilištu. Od 1995. do 2004. bio je profesor na Europskom visokoškolskom institutu (EUI) u Firenci. Od 2005. na čelu je Instituta za vladanje i javno upravljanje na poslovnoj školi Warwik Sveučilišta Warvik. Od srpnja 1997. je i vanjski znanstveni član Max Planck Instituta za društvena istraživanja.