Antikvarijat Ezop 2003

Antikvarijat Ezop utemeljen je 2002. godine u Osijeku. Radi uz sitne pogreške, bez greške :). Da bi se moglo nastaviti u takvu tonu, shvatili smo da je potrebno baviti se, ne samo knjigama već i glazbom. Kod nas se mogu kupiti, a i prodati (neki koji su vičniji trgovini – i zamijeniti … oš’ prodaja – oš’ kupnja…) knjige, udžbenici, glazbeni CD-i, gramofonske ploče, i stare razglednice. One koji imaju gramofon čeka lijep izbor vinila, LP-a ili u narodu zvanih gramofonskih ploča, a za njihovu djecu ima dobar izbor onih malih singlova. Lijepe melodije, stari šumeći zvukovi gramofona koji vraćaju u neke (ljepše) dane u našem su izboru. Ezopovce ipak ponajprije zanimaju polovne, stare, (zlo)rabljene, korištene, iščitane, davno rasprodane, teško nabavljive, iz druge ruke, i da ne nabrajamo dalje – knjige. Sve knjige na tom popisu nisu jedine koje posjedujemo. Pa ako vas nešto više zanima, slobodno nam se obratite, zapitkujte, cimajte, a ako treba – i za rukav vucite, jer mi možemo i moramo, tako kaže legenda, svašta nabaviti. Mi smo tu da skupljamo, obnavljamo i njegujemo knjige kao skriveno blago s pristupačnim cijenama :).

Kako izgleda antikvarijat možete pogledati na videu ispod:

https://www.youtube.com/watch?v=ggLfcwZNeAE

O nama

O nama

BOGDANKA (Mađarska bodljorepa)
Dolazi u Ezop nakon puča u antikvarijatu 2016. godine. Kao pravnica napušta posao i javlja se na raspisani natječaj. Tu joj se nada da će joj biti bolje nego na starom poslu vjerojatno rasplinula nakon prve plaće. Nakon razmišljanja i vaganja veća plaća i manje posla ili manja plaća i više posla – izabrala je ovo drugo. I nije puno pogriješila. Sad je glavni kotač i oslonac, kako joj voli reći njen šef (iako smo čuli da to govori i drugima svejedno je lijepo to znati). Bogdankine profesionalne sposobnosti pravnice u usustavljivanju posla najbolje se vide pri otkupu. Tu do punog izražaja dolazi pravnička profesionalna deformacija, koja se jako lijepo može upotrijebiti na ovom poslu. Rečenice tipa „Tako piše u pravilniku.“, “Mogu vam dati samo koliko je određeno pravilnikom po članku 112. stavku 47. o otkupu.” te “Obvezno potpišite isplatnicu.”, neizbježne su ako se susretnete s njom. Iako je cijelo vrijeme naša poslovna politika da se ponudi najmanja moguća cijena, po principu ponude i potražnje, Bogdanka nikako da te principe usvoji, nego svakom profesionalno ponudi koliko mu zaista pripada. No, unatoč tim nedostacima (a tko ih nema izuzev šefa), Bogdanka ima i dobre strane. Uzmimo primjer – kad biste došli k njoj uzeti neku ploču, rado bi se raspričala o Hendrixu, o postavama Pink Floyda, Led Zeppelina i ostalim vrstama letjelica. Također, ako se dotaknete i današnjih bendova, pokazuje zavidno znanje jer je u duši rokerica i često luta po koncertima. Ne bi to bilo ništa strašno da se ona uvijek ne prehladi kad u blizini ima koncert recimo Rundek ili Stefanovski, te zatraži bolovanje. Sva je sreća što Tolkien, Huxley i Jung više nisu živi jer bi ona išla i na književne večeri, a morate znati da se radi o vrlo mladoj osobi.
I na kraju još jedna zanimljivost, obično mi normalni ljudi poslije radnog vremena odlazimo kući, u kafić, vrtić, a Bogdanka nakon posla odlazi na posao – da se malo opusti.

O nama

O nama

ZORANA (Mandragora)

Radila je kod nas i ostala nam je u dobrom sjećanju tijekom sezone udžbenika 2016.-2019. Otišla je i ona u privatnike. Sama nam je priznala kad je vidjela tko sve vodi firme pa se i ona ohrabrila na taj korak.

Evo teksta koji je glasio:

U njenu prisutnost u Ezopu možete biti sigurni ako samo uđete u prostor i čujete grleno smijanje – znači tu je Zorana.
Inače, ona je osoba kojoj valjda nikad ne treba stolica – jer sad je na ljestvama, sad slaže knjige, sad je na stolu. Vrlo je energična, pa se nismo jednom zapitali čime se hrani da je takva. Nakon iscrpne analize došli smo do sljedeće spoznaje – naime, kao i u Bogdankinu slučaju radi se o profesionalnoj deformaciji, pa je tako i tretiramo. Ona je magistrica nutricionizma, što nikako nije u skladu s time što je vegetarijanka. Nigdje, prijatelji moji, u toj prehrani nema slanine, kulena, čvaraka, kobasa niti ostalih vrsta vitaminima bogatih proizvoda iz srca Slavonije. Stoga ne čudi to ponašanje i ti histerični napadi na posao tamo gdje ga nema i gdje ga ne može biti. No kakvi jesmo, tolerantni i načitani, nismo mogli samo tako odbaciti osobu koja je skrenula s pravoga puta u pol ravne Slavonije, nego smo je eto i takvu primili i sad je ona stalan član našeg tima. Naravno, te njene sklonosti nastojimo zadovoljiti tako što joj zadajemo kreativne i praktično nemoguće zadatke – koje ona svejedno uspješno rješava. Kod nje je također primijećen simptom uzimanja dana godišnjega kad dolaze neki bezvezni bendovi tipa Rundekova Cargo trija ili Majki. Inače kao i Bogdanka ostaje nakon posla na poslu, pa bi netko tko to gleda sa strane pomislio da su to neke prijateljice, a ne djelatnice – što kvari sliku o profesionalnosti na koju se volimo pozivati.

O nama

O nama

IVICA (Griphook)
Nezahvalno je pisati o sebi, rekao bi on. Zakonodavac ga naziva vlasnikom, radnici mu viču Vi…
Taj brkato-bradati mladić daleke 2002. godine s diplomom u ruci i figama u džepovima pokrenuo je u malom i trošnom prostoru Županijske 43 “šoubiznis”, danas poznat pod imenom Ezop antikvarijat. To je u početku bila prostorijica s knjigama prikupljenima od prijatelja, rodbine i poznanika, uložilo se puno vlastitog novca i ljubavi. Vrijedno skupljajući građu, mic po mic, knjigu po knjigu, skupio je dovoljno knjiga da započne ostvarivanje svog dječačkog sna: mogućnost okruženja s više knjiga i nabavljanje nešto glazbe (jer mora se znati tad nije bilo tako lako doći do nje). Prolazilo je vrijeme, a Ivica je vrijedno učio i čitao (ne knjige na koje ste pomislili, nego oglasnik). Jednog dana mu je zapela za oko rečenica “Iznajmljujem prostor u Županijskoj ulici”, što mu je iz temelja promjenilo život. Kojeg temelja? …nema veze to se tako kaže.

Prostor je unajmio, opremio prema svojim zamislima, zaposlio rodbinu i od prijatelja poznanike. Bilo je tu nekvalificiranih djelatnika, čitačica loših ljubića, članova velike političke stranke, neurotika, histerika, wannabe mafijaša i vjernika (također wannabe), nezainteresiranih za knjige kao takve, lažljivaca, prevaranata i ucjenjivača… Trebalo mu je malo vremena da nauči na svojim grešama kakve zaposlenike želi, a kakvi mu se pojavljuju. Nekako mu je pošlo za rukom 2016. da mu se situacija posloži tako da su mu u posao ušli ljudi koji zaista vole raditi u antikvarijatu.

U početku su ga Osječani, nenaviknuti valjda na takvo što u svome gradu, obilazili i zaobilazili, a on tvrdoglav kakav jest, ustrajao je u svojoj namjeri da Osijek ima antikvarijat.S vemenom su sugrađani  popustili i počeli navraćati u Ezop. Kad se posloži jedno s drugim pojavilo se malo više slobodnog vremena te se posvetio izradi baš ove web stranice koje je nastala po njegovim uputama (uz suradnju i pomoć firme Ofir kao i firme BrokenByte kojim dugujem zahvalnost za stavljanje u život ove web stranice).

U ovom periodu razrađuje poznate likove Knjigoljuba i Copyrka te se u 2018. godini posvećuje kompjuterskoj animaciji i iduće godine izlazi animirani film. Film “Predstavljanje Knjigoljuba”  samostalno je napravljen uz posuđivanje ženskih glasova i glazbe. Uspjeh filma ga je ohrabrio pa se odlučio upustiti u novi nastavak filma pod imenom “Pošto ispit” koji je sad u fazi proizvodnje a njegov napredak možete pratiti na facebook stranici.

Uz to, pokrenuo je METRONOM, dio na ovoj web stranici namjenjen opisivanju starih davno pročitanih naslova knjiga, ploča i fima s manjim ili većim vremenskim odmakom tj. upravo onim što možete pronaći na našim policama.

O nama

o nama ezop

INGA (Jednorog)

Počela je raditi kod nas kao studentica hrvatskog jezika. Taj nazovimo rad je trajao godinama uz prekide, znate ono kad studente stisnu ispitni rokovi. Čim bi se situacija s ispitima malo stišala, evo ti nje opet. Nisam joj imao snage reći ništa o tome, ipak je njezin tata više puta na nogometu nenadano dodavao lopte baš meni kad sam bio uz samu liniju gola. Dovoljno je bilo samo malo piknuti loptu i ona bi završila u mreži.

Ingi smo dali do znanja da, kad završi fakultet, očekujemo zaposlenje u školi te da se agonija završi. Planirali smo da tamo srednjoškolce uputi i šalje nam ih u Ezop, a da mi otkupimo te silne udžbenike. Postojala je i varijanta B., a to bi bilo da ona u školi odvoji malo mjesta i da otkupi nešto udžbenika po nekoj cijeni X, a nama preproda pa cijeni Y. Da se ugradi po principu ‘ja tebi, ti meni’. U trenutcima pauze, a bilo je toga ajme, vjerujte mi (jednom prilikom je jedan moj poznanik komentirao da njima rad izgleda prekida pauzu), razmatrali smo da joj čak mi predložimo koje udžbenike da uzme za razred jer ih mi imamo viška. Sve smo se dogovorili i isplanirali. U zadnje vrijeme ne znam što joj je bilo, govorila bi poštapalicu da je naučila raditi. Obično bi svi zurili tada u pod a netko dežurni bi zadržavao pogled na njoj dok bi se mi drugi izvukli iz te priče.

Ta Inga, baš ta Inga sada radi kod nas kada je magistrirala. Dok ja još uvijek igram nogomet.

O nama

VALENTINA (Fluffy)
Studentica informatologije, smjer knjižničarstvo – mislimo da je mogla raditi drugdje. Možda nakon nekoliko godina shvati da mi prodajemo knjige, tj. da smo bliže trgovini nego onome za što se izdajemo. Neke njene slike krase prostor antikvarijata – moglo bi se reći da se koristi svojim dječjim šarmom da manipulira nama za vlastiti probitak i mjesto za svoje izlaganje. U posljednje vrijeme preuzela nam je i sve izloge.

O nama

 

o nama antonellaANTONELLA (Nargl)
Studentica informatologije. Često i prečesto uskače kao zamjena kad nema Bogdanke i Zorane, koje su opet često i prečesto na bolovanju u dane koncerata. “Sva sreća što nas dobri bendovi uglavnom zaobilaze jer smo u slijepom crijevu Hrvatske, inače ne bih mogla uz faks biti i ovdje”, zna reći zabrinuto Antonella.

O nama

KNJIGOLJUB

Knjigoljub mitsko biće koje boravi tamo gdje ima puno Knjiga
Knjigoljub 

Kad u bijelom svijetu ne brani plemenitost i širinu uma od oholosti i banalnosti, Knjigoljub dane i noći provodi u antikvarijatu Ezop, šunjajući se na potezu između beletristike i stručne literature. Ako ćemo pošteno, često zađe i među gramofonske ploče i CD-ove, a ne bi trebalo čuditi ni ako ga se zatekne kako prelistava razglednice. U to svoje malo carstvo stigao je, igrom slučaja, još 2003., netom nakon otvorenja antikvarijata, da bi danas u njemu stolovao kao spasitelj, pomagač, ali i svojevrsna maskota. Premda je duhom prisutan posvuda gdje ima pismenosti, njegovi se pothvati odvijaju iza kulisa, daleko od očiju javnosti. Budući da je samozatajne ćudi, teška je srca pristao na megalomansku ideju Ivice, vlasnika antikvarijata, da zgrće bogatstvo snimajući o njemu filmski serijal. Ta skromnost razlog je i tomu što se o njemu ne zna mnogo. Nemoguće je pouzdano mu utvrditi porijeklo, jer svaki pokušaj da se od njega izvuče kakav biografski podatak vješto otklanja skretanjem na drugu temu, vilenjačkim metahumorom ili jednostavno – šutnjom. Zasad znademo tek da se radi o biću fantastičnih, natprirodnih sposobnosti, u koje se ubrajaju letenje, ulazak u ljudske snove, slušanje glazbe bez pomoći uređaja za reprodukciju zvuka i fizička snaga nesrazmjerna tako sićušnu tijelu. Ipak, Ivica se sjeća kako je Knjigoljubu jednom prilikom, kad je zbog mnoštva novih naslova bio u neobično blagoglagoljivu raspoloženju, pobjeglo da je u život pristigao »na posljednjem valu povijesti dok se izlijevala iz vječnosti«. Knjigoljub će zaposlenicama rado pružiti podršku i riječ utjehe nakon što im Ivica natrlja nos zbog slabog prometa ili previše odobrenih popusta. Ili nakon što su, ne daj Bože, poželjele slobodan dan. Da, šef je tankih živaca, a ako mu pažljivije promotrite naizgled nevine oči, sigurno ćete primijetiti kako u svakom, baš kao u crtanom filmu, treperi po jedan zlaćani dolarski znak. Srećom, tu je Knjigoljub da izglača izgužvano.

 

 

 

 

 

 

O nama

COPYRKO

Copyrko
Copyrko

Ako bismo nekomu željeli ukratko opisati negativne strane tehnološkog napretka i kompjutorizacije, mogli bismo mu jednostavno predstaviti Copyrka. Za početak, već to njegovo ‘umjetničko’ ime, koje si je sâm dodijelio, kao kljasti hibrid engleske osnove i hrvatskog sufiksa, dovoljno govori o djetinjasto slijepoj odanosti engleskom, jeziku digitalnog doba. Potječe iz duge loze prevaranata, mutikaša, lopova, falsifikatora, plagijatora i ratnih profitera te mu generacijama nepošteno stjecano bogatstvo danas omogućava da lagodno živi u urbanoj vili u predgrađu, vodeći sve svoje poslove – hakiranje, trgovanje informacijama, industrijska špijunaža, političke malverzacije – isključivo iz hobija, iz ljubavi prema muljanju. Njušeći prilike za lakom zaradom, njegova je obitelj kroz povijest ljudskog roda obišla cio svijet. Uoči Prvog svjetskog rata skrasili su se na Balkanu, a osamdesetih godina 20. stoljeća mali Copyrko stigao je u Osijek iz Bugarske. Umrežen s ostatkom obitelji razasutom po državama bivše Jugoslavije, danas je voditelj hrvatskog ogranka njihove organizacije. Zapošljava jednog stalnog batlera-šofera koji mu kuha, pere, čisti kuću, obrezuje živicu te posreduje pri manjim kriminalnim radnjama. Tog bivšeg inženjera strojarstva čija je firma propala u privatizaciji, početkom devedesetih godina 20. stoljeća, Copyrko plaća stanom, hranom i povremenim džeparcem, a osobito ga zabavlja njegovo ponižavanje. Izviđajući o Copyrkovim planovima, Knjigoljub je jednom svjedočio prizoru batlera kako, odjeven kao havajska plesačica, zabavlja ovoga plešući s golemim udavom na ramenima. Drugi put batler je, s mašnicom na glavi, jeo žive žohare. Ostale sluge i suradnike Copyrko kupuje po potrebi. Premda je opremljen najsuvremenijom tehnologijom i elektronskom opremom, njih ne koristi za učenje, osim ako učenje ne podrazumijeva razvijanje hakerskih sposobnosti. Od osnova bontona do svakog oblika kulture – estetika je za njega neosvojiva tvrđava. Prazninu koju osjeća u uvenuloj duši pokušava ispuniti masnom brzom hranom, hamburgerima i pizzom, što ga je s godinama dovelo do ozbiljne pretilosti. S tim se stanjem pomirio tako što je dao izraditi posebno rastezljivo, tzv. multi-odijelo, koje se prilagođava novim kilogramima osvojenim neprestanim sjedenjem pred kompjutorskim ekranom.