Opis:

Prvi se put ime Zagreba u kulturnom pamćenju javlja na isti način kao i u naslovu ove knjige, kao pridjevni oblik za nešto važno povezano s njime: prije gotovo tisuću godina riječ je bila o biskupiji, a sada o leksikonu. Prema srednjovjekovnoj ispravi jednog ostrogonskoga prelata može se tako zaključiti da se stanovnici naselja oko biskupije koja je u jednom od njih bila utemeljena potkraj XI. stoljeća nisu razlikovali od onih koji sada žive u istome gradu: smatrali su se Zagrepčanima. Bilo ih je mnogo manje, i stanovnika i naselja, ne znamo kako su se zvali, možemo tek pretpostavljati čime su se bavili, ali se Zagreb na tome trusnom kronometru europske civilizacije nije održao tek kao objektivna, povijesna točka, nego i kao sudbinski kutak velike kolektivne biografije koja se pretapala u dodirima zbiljskoga i imaginarnoga. Leksikon o Zagrebu nije utoliko prvi zagrebački leksikon, kao što je i biskupija bila zagrebačka prije nego što je zapisana kao takva: mnogi su leksikoni na različite načine i dosad bili zagrebački. Njegova se leksikografska posebnost ne zasniva na prvenstvu ni povlastici predmeta, njegov razmjer sa Zagrebom dijeli rizik kriterija koji su ga potaknuli, omogućili i prema kojima će biti ocijenjen, korišten i nasljedovan.