Antikvarijat, knjige, gramofonske ploče, udžbenici, polovne knjige

Autor: Turgenjev Ivan Sergejevič

Ledina

Stanje: Rabljeno

Uvez: Tvrdi

Format: 20x14

Izdavač: Matica Hrvatska Zagreb

matica hrvatske logo

Godina: 1963.

Stranica: 258

Jezik: Hrvatski

Rabljeno stanje

Cijena: 59,00 kn

Opis:

Turgenjev (Turgenev) [turg’e’n’if], Ivan Sergejevič (Sergeevič), ruski književnik (Orjol, 9. XI. 1818 – Bougival kraj Pariza, 3. IX. 1883). Vodeće ime ruskog realizma u prozi; uveo je rusku književnost u europski kulturni krug. Vlastelin na imanju Spasskoe-Lutovinovo (Orlovska gubernija). Stekao je naobrazbu na sveučilištima u Moskvi, Sankt Peterburgu i u Berlinu. Nakon 1847. živio pretežno na imanju francuske pjevačice P. Viardot-García pa je u Parizu i na putovanjima po »romantičnoj« Njemačkoj i slikovitoj Italiji upoznao niz europskih književnika (G. Flaubert, A. Daudet, É. Zola, braća Goncourt, G. de Maupassant, koji se smatrao njegovim sljedbenikom) i približio se standardima europske proze, koja je oblikovanje zbilje, osobito u tzv. seoskoj noveli (njem. Dorfgeschichte), učila i od ruskih pisca. U časopisu Sovremennik objavio je 1847. prvi ogled iz knjige Lovčevi zapisi (Zapiski ohotnika, 1852), u kojoj u novelama, okupljenima oko lirskoga pripovjedača, niže poetizirane likove talentiranih ruskih seljaka, kao i opise prirode, šuma i stepa srednje Rusije, paradigmatske za ruski prostor. Knjizi se pripisivao utjecaj na društvena kretanja, pa i na oslobođenje kmetova 1861. U isto vrijeme nastaju i drame s tematikom ruskih ladanja, od kojih neke (Mjesec dana na selu – Mesjac v derevne, 1850) poetizacijom prethode dramama A. P. Čehova. Privukao je pozornost i kritičkim ogledima, od kojih su za razumijevanje njegovih struktura jamačno najznačajniji Hamlet (Gamlet) i Don-Kihot (1860). Turgenjevljevo zanimanje za sudbinu seljaštva uočljivo je i u većim pripovijestima (Mumu, 1854), ali se postupno približio temi ruske inteligencije, pa je Dnevnik suvišna čovjeka (Dnevnik lišnego čeloveka, l850) dao ime karakterološkoj pojavi koja je važna za roman ruskog realizma, os. Gončarovljev (Oblomov, 1859).