Opis:

Knjiga Maše Kolanović bavi se problemom odnosa hrvatskoga romana i popularne kulture od «formiranja druge Jugoslavije i uspostave socijalizma» do još nedovršenoga razdoblja tranzicije. Specifičnost autoričina su-postavljanja tih dvaju razdoblja leži u odustajanju od njihova suprotstavljanja te u pokušaju da se, na tragu recentnih hrvatskih i inozemnih kulturalnih istraživanja, umjesto klasične binarne opreke postavi mogućnost njihove percepcije kao složenoga i kontinuiranoga procesa koji je, posebice u području popularne kulture u Hrvatskoj, započeo mnogo ranije nego što bi se to dalo pretpostaviti iz datuma političkih promjena društva. Maša Kolanović odabire fleksibilnu ali kritičku poziciju upravo zato što smatra da je analitički materijal ne samo heterogen već u velikoj mjeri ovisan o neprestanom relacioniranju teksta i konteksta, kulturnoga proizvoda i njegove recepcije, odnosno da se radi o svojevrsnom «pulsiranju» tekstova u kulturnom i političkom kontekstu. U prvome dijelu knjige autorica daje prikaz intelektualne povijesti proučavanja popularne kulture te artikulira specifično polje njezina promišljanja u domaćem socijalizmu s osvrtom na tendencije njezina proučavanja i u tekućoj suvremenosti. U drugome dijelu knjige, autorica promišlja odnos romana i popularne kulture u spomenutom razdoblju. Od analize rodne politike u partizanskom romanu/romansi, preko teme dokoličarenja, od modela «proze u trapericama» do suvremenog hrvatskog romana u postsocijalizmu, autorica pokazuje kontinuirani razvoj popularne kulture u Hrvatskoj, jednako kao što s pravom upozorava na ona mjesta koja u tom povijesnom nacrtu još uvijek traže dodatnu refleksiju ili omogućuju različita tumačenja.