Opis:

Ako je tačno da se "okrugli brojevi" u kalendarskom rasteru svjetske povijesti "ne poklapaju sa onim čvorovima vremena koje zapliću sami historijski događaji" – pa su zato puka okrugla godišta "kao što su 1900, ili 2000. godina bez značaja u pore-đenju sa historijskim datumima kao Što su 1914,1945. ili 1989"1 – onda se i dramatski Čvor 1941. godine u historijskom prostoru južnoslavenskih naroda i sastajališta historijske znanosti i sa stajališta teorije sjećanja može razumjeti i kao "historijska prijelomnica" u novijoj političkoj (i kulturnoj) povijesti tog prostora, ali (istovremeno) i kao logičan ishod kauzaliteta (globalne i lokalne) političke povijesti koja je – u slučaju južnoslavenske političke fabule 20. stoljeća – (kauzalno) pripremljena, uvjetovana i usmjerena iskustvima i ishodom Prvog svjetskog rata, konstitucijom zajedničke države 1918, internim (nacionalnim) protuslovljima i konfliktima unutar te zajednice, hipotekama kolektivnih (= nacionalnih) sjećanja, nacionalnim političkim utopijama te eksternim (globalnim) determinantama evropske povijesti i evropske "igre snaga". Sva ta baštinjena (i novostečena) iskustva – koja su se kristalizirala u obliku (kolektivnih/nacionalnih) koncepata samorazumijevanja, u obliku (nacionalno specifične) "kulture sjećanja" i iz toga proisteklih konkretnih normativnih političkih programa za dotične nacionalne kolektivitete – generirala su, akumulirala i reproducirala potencijal konflikta koji je imao svoju ideološ-ko-političku artikulaciju, ali i mentalno-psihološku i kulturološku interiorizaciju u samorazumijevanju dotičnih političkih i kulturnih kolektiviteta, koja je stilizirana kao "kultura sjećanja", što je u danim okolnostima efektuirana kao eksplozivni resurs sa produženim djelovanjem ili kao "motivacijski energent" za sasvim konkretne političke akcije političkih elita u (pragmatički gledano) "povoljnim" društvenim i historijskim okolnostima. O tim (historijski uvjetovanim) konstelacijama i kauzalitetima – koji su datumski locirani na evropsku 1918. godinu – te o njiho-
Jurgen Habermas, Die postnationale Konstellation. Politische Essays, Suhrkamp, Frankfurt/M.,