Antikvarijat Ezop iz Osijeka pokrenuo je projekt Metronom kako bi okupio različite autore koji će prikazima starijih djela s područja književnosti, glazbe i filma čitateljima ponuditi svojevrstan putokaz, a sve kroz potragu za ritmom dobrog ukusa. Metronom kao uređaj daje takt, ali i simbolizira prolaznost vremena, a znamo da vrijeme može biti i prijatelj i neprijatelj – cilj nam je da ponovnom procjenom utvrdimo kako je vrijednost pojedinih djela izdržala njegov test. Takav odmak kod djela koja se danas mahom mogu pronaći jedino u antikvarijatima i knjižnicama omogućava iznošenje iskrenog kritičkog mišljenja, neopterećenog diktatom tržišta i održavanjem prijateljskih odnosa na kulturnoj sceni. Čitatelj Metronoma dobiva vodič kroz kulturne sadržaje, a sami Metronomovi autori potpunu slobodu odabira i priliku da jednom vlastite tekstove sagledaju kao dnevnik čitanja, slušanja i gledanja.
Ivica Valentić
Vlasnik antikvarijata Ezop
Podravski motivi Krste Hegedušića likovna su mapa objavljena u zagrebačkoj nakladi Minerva 1933. godine. Identičan pretisak objavila je naklada Liber 1971. godine. Likovna mapa sadržavala je 34 Hegedušićeva crteža s motivima iz života podravskih seljaka, ali prije svega postala je znamenita po čuvenom predgovoru koji je za tu prigodu napisao Miroslav Krleža.
U vizualnim predodžbama jazz bend može funkcionirati čak i bez bubnjara i/ili saksofona, odnosno puhača, ali otvorena kutija koncertnog klavira s figurom zagledanom u tipke ispod sebe ipak je njegov conditio sine qua non. Očito je isto na umu imao i skladatelj/trombonist Brett Stroka kad je sklapao elektroakustički džez trio Ergo.
Odmah po objavljivanju, godine 1989., roman Hyperion američkog pisca i profesora književnosti Dana Simmonsa (1948.) stekao je svjetsku slavu i status jednog od najboljih i najintrigantnijih znanstveno fantastičnih romana u povijesti žanra. Bio je to prvi roman iz ciklusa koji će kasnije postati poznat kao Hyperion Cantos, a koji će sadržavati još tri romana (Pad Hyperiona, Endymion, Uspon Endymiona) i nekoliko novela.
Poznat je komentar koji se pripisuje Sokratu: »Mladi danas vole luksuz. Ne znaju se ponašati, preziru autoritet, ne poštuju starije i zabavljaju se umjesto da rade.« Bit će da su to ona plemenita stara vremena u kojima se »znao neki red«. Ili su naši roditelji mislili na još starija?
Uveliko je točna tvrdnja da je knjiga uvijek pametnija od autora, ali kada je riječ o analitičkom iščitavanju slojevitih značenja u filmovima i ostalim popkulturnim proizvodima, onda se danas već na prvi pogled može generalno ocijeniti kako se gomila produkcije takvog tipa kvantitativno nakupila do krajnje pretjeranosti, dok se kvalitativno razvila u karikaturalno precjenjivanje. Dok su počeci toga presedana da se „najozbiljnije“ analiziraju, primjerice, Sherlock Holmes ili James Bond kao da je riječ o Goetheovom Faustu ili Homerovoj Odiseji bili inventivni, osvježavajući, otkrivalački, pa čak i uzbudljivi, a po mnogo čemu i revolucionarni, već neko vrijeme imamo diskutabilan trend da se komercijalna popkulturna roba upitne umjetničke kvalitete akademskim, znanstvenoistraživačkim i intelektutalnim autoritetom općenito promoviraju u kapitalna djela kulturne povijesti.
