Antikvarijat Ezop iz Osijeka pokrenuo je projekt Metronom kako bi okupio različite autore koji će prikazima starijih djela s područja književnosti, glazbe i filma čitateljima ponuditi svojevrstan putokaz, a sve kroz potragu za ritmom dobrog ukusa. Metronom kao uređaj daje takt, ali i simbolizira prolaznost vremena, a znamo da vrijeme može biti i prijatelj i neprijatelj – cilj nam je da ponovnom procjenom utvrdimo kako je vrijednost pojedinih djela izdržala njegov test. Takav odmak kod djela koja se danas mahom mogu pronaći jedino u antikvarijatima i knjižnicama omogućava iznošenje iskrenog kritičkog mišljenja, neopterećenog diktatom tržišta i održavanjem prijateljskih odnosa na kulturnoj sceni. Čitatelj Metronoma dobiva vodič kroz kulturne sadržaje, a sami Metronomovi autori potpunu slobodu odabira i priliku da jednom vlastite tekstove sagledaju kao dnevnik čitanja, slušanja i gledanja.

Ivica Valentić

Vlasnik antikvarijata Ezop

Otvorivši osmo desetljeće života u umjetničkoj karijeri koja traje aktivnim učešćem na preko 50 vlastitih i 100 albuma drugih autora, ulaskom u 45. godinu djelovanja u protekloj godini Peter Brötzmann je izbacio tri izdanja koja se ili stalno vrte ili ih se već debelo osporava.

Novele o Glembajevima

Miroslav Krleža, Glembajevi - proza, "Zora", Zagreb, 1961.

U bogatom proznom opusu Miroslava Krleže nalazimo svega tri knjige novela. Od njih je zasigurno najmanje poznata knjiga proznih zapisa o Glembajevima, koja skupa sa znatno čitanijom i poznatijom dramskom trilogijom (Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda) čini znameniti glembajevski ciklus.

Glas alter-ega

Charles Gayle Trio ‘Streets’, (Northern Spy, 2012.)

Iz njegovog glasa kao da izbija prije svega velika tuga i bijeda, solipsistička pozicija, prije nego li bijes zdravog razuma…

Tri Krležine Galicije

Miroslav Krleža, Tri drame, Zagreb, 1964.

Krležina drama Galicija objavljena je prvi put u zagrebačkom časopisu Kritika 1922. godine, i s dramama Golgota (1922.) i Vučjak (1923.) čini svojevrsnu (domobransku, političku, antiratnu) trilogiju, etapu prelaska iz mladenačkih ekspresionističkih Legendi pisanih prije 1920. godine (s izuzetkom Adama i Eve iz 1922.) i kasnijeg prozno-dramskog ciklusa o Glembajevima (1926. – 1930.).

Politička pozadina jednog razmatranja o umjetnosti

Krsto Hegedušić: Podravski motivi, LIBER, Zagreb, 1971.

Podravski motivi Krste Hegedušića likovna su mapa objavljena u zagrebačkoj nakladi Minerva 1933. godine. Identičan pretisak objavila je naklada Liber 1971. godine. Likovna mapa sadržavala je 34 Hegedušićeva crteža s motivima iz života podravskih seljaka, ali prije svega postala je znamenita po čuvenom predgovoru koji je za tu prigodu napisao Miroslav Krleža.