MetronomAntikvarijat Ezop iz Osijeka pokrenuo je projekt Metronom kako bi okupio različite autore koji će prikazima starijih djela s područja književnosti, glazbe i filma čitateljima ponuditi svojevrstan putokaz, a sve kroz potragu za ritmom dobrog ukusa. Metronom kao uređaj daje takt, ali i simbolizira prolaznost vremena, a znamo da vrijeme može biti i prijatelj i neprijatelj – cilj nam je da ponovnom procjenom utvrdimo kako je vrijednost pojedinih djela izdržala njegov test. Takav odmak kod djela koja se danas mahom mogu pronaći jedino u antikvarijatima i knjižnicama omogućava iznošenje iskrenog kritičkog mišljenja, neopterećenog diktatom tržišta i održavanjem prijateljskih odnosa na kulturnoj sceni. Čitatelj Metronoma dobiva vodič kroz kulturne sadržaje, a sami Metronomovi autori potpunu slobodu odabira i priliku da jednom vlastite tekstove sagledaju kao dnevnik čitanja, slušanja i gledanja.

Ivica Valentić

Vlasnik antikvarijata Ezop

Zvukom zacrtanim u šarenici oka

Boris Hauf Chicago Sextet – ‘Next Delusion’, Clean Feed, 2012.

Bečki saksofonist i improvizator Boris Hauf, rođen 1966. u Londonu, već čitavo desetljeće koketira s čikaškom scenom, a svoj je dug prema američkoj kontrakulturi nedavno iskazao hommageom Levonu Helmu iz The Band.

Zastava od ljudske kože

Curzio Malaparte: Koža, Nova knjiga Rast, Zagreb, 2012. (prev. Marina Brezović)

Šezdeset i tri godine trebale su proći da prvo hrvatsko izdanje napokon dočeka briljantni roman Koža talijanskog novinara i književnika Curzija Malapartea (1898. – 1957.). Njegovo remek djelo Kaputt, pak, prevođeno je samo na srpski jezik i mada je riječ o genijalnom romanu, do danas se nije pojavilo hrvatsko izdanje. Razlozi tome mogu biti razni i ovdje se ne bismo upuštali u nagađanja, no lako je moguće da je i percepcija njegovih djela kao publicističkih izvještaja ili memoarskih zapisa dala svoj obol. Kaputt (1944.) i Koža (1949.) to donekle i jesu, no s obzirom na to koje europske prostore obuhvaćaju i u kojem vremenu, te koje političke, intelektualne i salonske krugove (prvo naci-fašističke, potom savezničke), već i takvi bi trebali buditi interes.

 

1200 stranica napetijih od Igre prijestolja

Michael Burleigh – TREĆI REICH - NOVA POVIJEST, Fraktura, Zaprešić, 2012.

Monumentalna knjiga Treći Reich povjesničara Michaela Burleigha, premda epski raspisana na gotovo 1200 stranica, ima na koricama vrlo kratak i prilično odvažan podnaslov: Nova povijest, prije svega zato što je marketinški pametnije zaintrigirati potencijalnog čitatelja takvom formulacijom, nego li podnaslovom koji bi glasio „još jedna povijest o nacističkoj Njemačkoj“. Šalu na stranu, jer pitanje je posve ozbiljno: što može biti novoga iz Hitlerova doba?

Kozarčeva gotika

Pjesme u prozi Ivana Kozarca

Znamenita (i uzgredna) Krležina ocjena iz jednoga eseja objavljenog u časopisu „Književna republika“ (1924.), o Ivanu Kozarcu (1885. – 1910.) kao ponajboljem hrvatskom piscu na početku dvadesetog stoljeća, kroz stotinu je godina rado citirana, ponekad i osporavana, mada su opširnije o Kozarčevu djelu pisali i drugi velikani naše književnosti, poput Matoša i I. G. Kovačića. Krležine riječi ipak nisu bile breme Kozarčevim djelima, koja su preživjela test vremena: i danas su lektirna, dramatizira ih se i ekranizira, piše se o njima i izučava ih se na studijima književnosti.

Saksofonist i klavijaturist Boštjan Simon iz Nove Gorice, surađuje s bubnjarem Markom Lasićem, u grupama Trans Trio i 11-članskom jazz-ansamblu Kombo, a susret s Jelenom Rusjan, glumicom i vokalisticom, pokazao se presudnim za nastanak albuma-prvijenca koji je za nepunih godinu dana postojanja jedno od najboljih slovenskih izdanja za proteklu godinu. Iako je kazališni znalci znaju po bendu Škrip Orchestra u kojem je glumila i Ana Franjić iz Analene, Rusjanova je scensku kilometražu kao bas-gitaristica stekla s bendom Mistits, cover-bendom Stanka iz riječke grupe Very Expensive Porno Movie koji živi u Ljubljani.