Antikvarijat Ezop iz Osijeka pokrenuo je projekt Metronom kako bi okupio različite autore koji će prikazima starijih djela s područja književnosti, glazbe i filma čitateljima ponuditi svojevrstan putokaz, a sve kroz potragu za ritmom dobrog ukusa. Metronom kao uređaj daje takt, ali i simbolizira prolaznost vremena, a znamo da vrijeme može biti i prijatelj i neprijatelj – cilj nam je da ponovnom procjenom utvrdimo kako je vrijednost pojedinih djela izdržala njegov test. Takav odmak kod djela koja se danas mahom mogu pronaći jedino u antikvarijatima i knjižnicama omogućava iznošenje iskrenog kritičkog mišljenja, neopterećenog diktatom tržišta i održavanjem prijateljskih odnosa na kulturnoj sceni. Čitatelj Metronoma dobiva vodič kroz kulturne sadržaje, a sami Metronomovi autori potpunu slobodu odabira i priliku da jednom vlastite tekstove sagledaju kao dnevnik čitanja, slušanja i gledanja.
Ivica Valentić
Vlasnik antikvarijata Ezop
Genijalna televizijska serija Deadwood emitirana je od 2004. do 2006. godine, kada je HBO naprasno i bez objašnjenja obustavio snimanje. Te tri sezone, tih 36 epizoda bilo je dovoljno da serija stekne i do danas zadrži status jedne od najboljih televizijskih serija svih vremena, čak i u konkurenciji svih briljantnih ostvarenja u proteklih petnaestak godina. Autor i scenarist David Milch uspio je napraviti vrhunsko umjetničko djelo radnje smještene u doba američkog Divljeg Zapada, upravo zato što je nadrastao puko oslikavanje jednog lokalnog povijesnog odsječka, potpuno anuliravši očekivane klišeje žanra.
U posljednjoj, svima znanoj sceni epohalne televizijske serije Breaking Bad, glavni (anti)junak Walter White (Bryan Cranston) s blaženim smiješkom na licu umire na podu meth-laboratorija, gornji rakurs se udaljava kao da njegova duša promatra vlastito tijelo i odlazi uz pjesmu Baby Blue Badfingera. U isto vrijeme, Jesse Pinkman (Aaron Paul) juri u El Caminu, probija ogradu i urlajući bježi iz zatočeništva. Bio je to happy end kakav su svi priželjkivali – spas i sloboda za Jesseja – i vjerojatno nema štovatelja serije koji tada sa žaljenjem nije pomislio: „Nikad više“. Bilo je to godine 2013., no to „nikad više“ potrajalo je tek do 2015. kada je s emitiranjem počela nova serija Vincea Gilligana, Better Call Saul, genijalan spin-off o jednom od živopisnijih likova izvorne serije, odvjetniku Jimmyju McGillu aka Saulu Goodmanu. I dok smo proteklih godina pratili uspon (i pad) simpatičnog kriminalnog odvjetnika, ostalo je otvoreno tek jedno pitanje iz Breaking Bada: što je dalje bilo s Jessejem?
Radnja znanstveno-fantastičnog romana Marsovac Andyja Weira i istoimene ekranizacije Ridleya Scotta stane u jednu rečenicu: astronauta Marka Watneya (glumi ga Matt Damon) posada Aresa 3 ostavi na Marsu misleći da je mrtav, nakon čega on s ograničenim resursima mora preživjeti pune četiri godine do dolaska spasioca. Riječ je o filmu preživljavanja, varijaciji dobro poznate priče o Robinsonu Crouseou koja se ovdje dovodi do ekstrema: negdašnji su brodolomci završavali na idiličnim otocima, ovaj je zaglavio na surovom pustinjskom planetu. Nekim čudom, on je upravo botaničar i inženjer, pa će mu boravak na Marsu biti nešto kao produženi vikend u prirodi.
U malom mjestu nema potrebe za vertikalnim razvojem arhitekture; zašto se naguravati po neboderskim košnicama kad je dovoljno prostora da svatko ima svoju kuću, svoj vrt? A vreva nastaje kad se baći Tuni na klupici ispred dućana pridruži čiča Mata. Paradoksalno, ta prostorna neopterećenost parazitira na privatnosti: svi imaju svoj mir, tako te nitko nema mira. Jer kamo da se čovjek sakrije od tišine? Ta i zujanje muhe odzvanja do susjednog dvorišta. Vijesti i tračevi kruže kao boca brlje u snijegu; nagni i šalji dalje, ima još žednih i promrzlih. Radnja Života djevojaka i žena prvo se odvija u takvu okruženju, na Poljskoj cesti i farmi za uzgoj lisica, da bi se nakon kojeg poglavlja, skupa s djevojčicom Del Jordan i njezinom majkom, preselila u gradić Jubilee, u kojem se povremeno čak i nađe lice koje »viđaš na ulici, ali nikad ne doznaš ništa o njemu osim kako izgleda«. Kanadska nobelovka Alice Munro kroz Deline oči uvjerljivo secira ličnosti i međuljudske odnose tipične za malu sredinu, a nevezane za geografske i nacionalne koordinate.
U cjelini, klinička medicina više je napredovala u posljednjih stotinjak godina nego u svem ostatku svoje povijesti. Ne mora čovjek biti doktor da bi taj napredak doveo u vezu s razvojem tehnologije; ono što je donedavno zvučalo kao znanstvena fantastika danas je realnost: od kompjutorizirane tomografije i magnetske rezonancije do srčanih stentova i bioničkih proteza. Što se tiče Hrvatske, suvremene DNK-vragolije sudske medicine, o kojima nas izvještavaju lijepe Amerikanke koje nekim čudom nisu postale holivudske glumice nego baš agentice CSI-a, čak su nas nagnale na to da stvorimo i zgodnu besmislenu riječ ‘forenzika’ (forenzičan – sudski).
