Antikvarijat Ezop iz Osijeka pokrenuo je projekt Metronom kako bi okupio različite autore koji će prikazima starijih djela s područja književnosti, glazbe i filma čitateljima ponuditi svojevrstan putokaz, a sve kroz potragu za ritmom dobrog ukusa. Metronom kao uređaj daje takt, ali i simbolizira prolaznost vremena, a znamo da vrijeme može biti i prijatelj i neprijatelj – cilj nam je da ponovnom procjenom utvrdimo kako je vrijednost pojedinih djela izdržala njegov test. Takav odmak kod djela koja se danas mahom mogu pronaći jedino u antikvarijatima i knjižnicama omogućava iznošenje iskrenog kritičkog mišljenja, neopterećenog diktatom tržišta i održavanjem prijateljskih odnosa na kulturnoj sceni. Čitatelj Metronoma dobiva vodič kroz kulturne sadržaje, a sami Metronomovi autori potpunu slobodu odabira i priliku da jednom vlastite tekstove sagledaju kao dnevnik čitanja, slušanja i gledanja.
Ivica Valentić
Vlasnik antikvarijata Ezop
Slikar i grafičar Josip Vaništa (1924. – 2018.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih umjetnika nakon Drugog svjetskog rata, široj javnosti možda najpoznatiji kao suosnivač Gorgone i prijatelj i posljednji portretist Miroslava Krleže. Njegov fascinantni umjetnički i životni put vjerojatno bi ostao nepoznat ikome izvan užeg kruga prijatelja i obitelji da Vaništa slikar nije bio i Vaništa pisac, desetljećima marljivo pišući svoje kratke nefikcionalne proze koje će s vremenom objaviti u nizu knjiga.
Čikaška saksofonistica, vokalistica i skladateljica Matana Roberts sa drugim je albumom iz serije Coin Coin zašla na teren Nine Simone i Art Ensemble of Chicago, podsjetivši nas iznova da je maksimalizam itekako zahvalan nazivnik za krčenje arhiva američke ‘suvremene’ glazbe.
Nova ploča all-star sastava glazbenika s Lower East Sidea u Manhattanu izvodi skladbe Johna Zorna, koji se obilno referira na djelo ansambala Bar Kokhba i The Dreamers iz prošle dekade i koji se obilno napaja ih njih, izvorno nadahnut opusom kontrakulturnih velikana, tandema Burroughs-Gysin.
Svojim se stvaralaštvom Iva Bittova već prije dvadeset godina afimirala kao češko narodno blago, a novi album ‘Iva Bittova’, objavljen pri renomiranom njemačkom izdavaču ECM, koji pod svojom kapom okuplja predstavnike glazbi koje Bittova doslovno drži u malom prstu, prije je znak naknadne pameti, čak zakašnjelog pijeteta.
Danas je, htjeli-ne htjeli, jedan od kriterija opće kulture i upoznatost s onom popularnom scenom iz filma Matrix kada Orpheus glavnome junaku Neu nudi izbor između crvene i plave tablete. Naime, živimo u doba postmoderne kulture, dakle u vrijeme popkulturne dominacije, što znači da reference suvremene kulturne i masmedijske industrije te komercijalnog spektakla općenito ozbiljno pretežu u današnjem kanonu i današnjoj obrazovanosti u odnosu na obvezna znanja iz naše kulturne baštine, pa tako i Orpheusova dvojbena ponuda prerasta u popularniju i atraktivniju verziju Shakespeareovog „biti ili ne biti“ ili Mefistovog podmuklog darivanja Fausta žuđenim, no prokletim znanjima.
