Kategorija: Metronom

Kraći roman (ili dulja novela) Ja sam legenda (I Am Legend) američkog pisca Richarda Mathesona (1926. – 2013.) jedan je od utjecajnijih u bogatoj i razgranatoj povijesti znanstvene fantastike i horora. Objavljen je 1954., dakle u tzv. „zlatnom“ ili klasičnom dobu znanstvene fantastike, a osim što je u narednim desetljećima čak triput ekraniziran, presudno je […]

Sam album bi se mogao podijeliti u dvije cjeline, a u svakoj od njih na površinu izbijaju aluzije na marching band. Pitomi pastoralni ugođaj koji koketira s ubavim srednjoeuropskim folklorom, začas će prijeći u njuorlinski kasnoprijepodnevni mamurluk…   Životopis austrijskog trubača Lorenza Raaba izlistava više orkestara koji mu omogućuju dobar freelance profil, tako da su […]

Otvorivši osmo desetljeće života u umjetničkoj karijeri koja traje aktivnim učešćem na preko 50 vlastitih i 100 albuma drugih autora, ulaskom u 45. godinu djelovanja u protekloj godini Peter Brötzmann je izbacio tri izdanja koja se ili stalno vrte ili ih se već debelo osporava.   To je „Snakelust (For Kenji Nakagami)“, druga ploča kvarteta […]

U bogatom proznom opusu Miroslava Krleže nalazimo svega tri knjige novela. Od njih je zasigurno najmanje poznata knjiga proznih zapisa o Glembajevima, koja skupa sa znatno čitanijom i poznatijom dramskom trilogijom (Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda) čini znameniti glembajevski ciklus. Tome je vjerojatno tako jer proze o Glembajevima sam Krleža nikada nije objavio kao […]

Iz njegovog glasa kao da izbija prije svega velika tuga i bijeda, solipsistička pozicija, prije nego li bijes zdravog razuma… U dugometražnom filmu „Rising Tones Cross“ iz 1984. godine, švicarske sineastice Ebbe Jahn, njemački kontrabasist Peter Kowald izjavio je kako mu je New York ponudio brojne mogućnosti nastupanja i otvorio svoje potencijale, iako je gost, […]

Krležina drama Galicija objavljena je prvi put u zagrebačkom časopisu Kritika 1922. godine, i s dramama Golgota (1922.) i Vučjak (1923.) čini svojevrsnu (domobransku, političku, antiratnu) trilogiju, etapu prelaska iz mladenačkih ekspresionističkih Legendi pisanih prije 1920. godine (s izuzetkom Adama i Eve iz 1922.) i kasnijeg prozno-dramskog ciklusa o Glembajevima (1926. – 1930.). Pritom je […]

Podravski motivi Krste Hegedušića likovna su mapa objavljena u zagrebačkoj nakladi Minerva 1933. godine. Identičan pretisak objavila je naklada Liber 1971. godine. Likovna mapa sadržavala je 34 Hegedušićeva crteža s motivima iz života podravskih seljaka, ali prije svega postala je znamenita po čuvenom predgovoru koji je za tu prigodu napisao Miroslav Krleža. No tekst je […]

U vizualnim predodžbama jazz bend može funkcionirati čak i bez bubnjara i/ili saksofona, odnosno puhača, ali otvorena kutija koncertnog klavira s figurom zagledanom u tipke ispod sebe ipak je njegov conditio sine qua non. Očito je isto na umu imao i skladatelj/trombonist Brett Stroka kad je sklapao elektroakustički džez trio Ergo.   Njujorški Time Out […]

Odmah po objavljivanju, godine 1989., roman Hyperion američkog pisca i profesora književnosti Dana Simmonsa (1948.) stekao je svjetsku slavu i status jednog od najboljih i najintrigantnijih znanstveno fantastičnih romana u povijesti žanra. Bio je to prvi roman iz ciklusa koji će kasnije postati poznat kao Hyperion Cantos, a koji će sadržavati još tri romana (Pad […]

Poznat je komentar koji se pripisuje Sokratu: »Mladi danas vole luksuz. Ne znaju se ponašati, preziru autoritet, ne poštuju starije i zabavljaju se umjesto da rade.« Bit će da su to ona plemenita stara vremena u kojima se »znao neki red«. Ili su naši roditelji mislili na još starija? A netko drugi, komu se baš […]

Uveliko je točna tvrdnja da je knjiga uvijek pametnija od autora, ali kada je riječ o analitičkom iščitavanju slojevitih značenja u filmovima i ostalim popkulturnim proizvodima, onda se danas već na prvi pogled može generalno ocijeniti kako se gomila produkcije takvog tipa kvantitativno nakupila do krajnje pretjeranosti, dok se kvalitativno razvila u karikaturalno precjenjivanje. Dok […]

Predstava ‘Dužina 100 igala’ proslavljenog vojvođansko-francuskog koreografa Josefa Nadja premijerno je izvedena 10. rujna 2009., a autor originalne glazbe, violist Szilard Mezei objavljuje je ove godine za engleskog izdavača Slam Records kao live zabilježen u koelnskom klubu Loft u ljeto 2010. Ova plesno-kazališno-glazbena produkcija je u sklopu europske turneje proljetos izvedena i u ljubljanskom Cankarjevom […]